SPOLNI SUSTAV

Spolni sustav je sustav organa unutar organizma koji služe u svrhu razmnožavanja. Za razliku od ostalih sustava organa, organi spolnog sustav se znatno razlikuju među različitim spolovima iste vrste. Spolni sustav čovjeka uključuje vanjske  i unutarnje spolne organe. Ostale skupine kralježnjaka imaju velike sličnosti u građi spolnog sustava koji se uglavnom sastoji od spolnih žlijezda, različitih vodova i otvora. Međutim, postoje znatne različitosti u fizičkim prilagodbama kao i strategijama razmnožavanja unutar svake grupe kralješnjaka.
Razvoj spolnog sustav čovjeka je usko povezan sa razvojem mokraćnog sustava. Iako se spolni sustav odraslog muškarca i žene znatno razlikuju, oboje polaze iz iste embrionalne osnove. Spol čovjeka određen je genetski već kod oplodnje. Do kraja 6. tjedna unutarmaterničnog razvoja preteče spolnih organa razvijaju se jednako. Pod utjecajem posebnog dijela Y kromosoma (engl. sex determining region - SRY) dolazi do diferencijacije u muški spolni sustav. Gen koji se nalazi u SRY regiji, čimbenik određivanja testisa (engl. testis determining factor - TDF) izravno usmjerava razvoj u muški spol. Ako TDF nije prisutan dolazi do razvoja ženskog spolnog sustava.
Muški i ženski spolni sustav imaju različite organe koje potiču iz iste osnove i imaju iste funkcije.



ORGANI ZA REPRODUKCIJU

Spolne žlijezde kod mladića i djevojaka počinju djelovati u doba puberteta. To razdoblje traje nekoliko godina, a počinje oko 10-te do 14-te godine života. Spolne žlijezde proizvode spolne hormone i rasplodne stanice ili gamete, spermije ili jajašca. Spermiji se mokraćnom cijevi transportiraju izvan tijela, a jajna stanica jajovodima u maternicu. U sustav organa za reprodukciju ubrajamo još I žlijezde koje proizvode sokove koji potpomažu putovanje I spajanje rasplodnih stanica.


---MUŠKI SPOLNI ORGANI---

Muški spolni organi se dijele na unutarnje i vanjske. Unutarnji su sjemenici (testisi), pasjemenici, sjemenovodi i pomoćne spolne žlijezde: prostata, sjemene vrećice i pridružene žlijezde. Vanjski dijelovi muškog spolnog sustava su: muški ud (penis), i kožna vrećica (scrotum) u kojoj su testisi.


Od puberteta nadalje, sperma se neprekidno proizvodi u testisima (sjemenicima), koji se nalaze u mošnjama. Dok se sperma razvija, ona
dolazi u dosjemenik, gdje ostaje oko dva tjedna da sazrije. Sperma zatim kreće iz dosjemenika u sjemenovod. Ove cjevčice ju provode do sjemenih mjehurića i prostate, koja proizvodi tekućinu koja se miješa sa spermom kako bi nastalo sjeme. Za vrijeme ejakulacije, sjeme prolazi kroz penis i izlučuje se iz tijela kroz mokraćnu cijev, istu cijev kroz koju se izlučuje urin. Mokraćni otvor je mjesto kroz koje muškarac mokri ili ejakulira.
Testisi: muške spolne žlijezde, smještene su u mošnji i stvaraju
spermatozoide. Jedan od hormona koji nastaje u testisima je testosteron, odgovoran za sekundarne seksualne karakteristike muškarca, kao što su nijansa kože,dlake na licu, boja glasa i mišići. Testisi imaju oblik dva jajeta. Oni su smješteni izvan tijela jer se sperma možejedino proizvesti na temperaturi nižoj od normalne tjelesne
temperature. Mošnje se zapravo opuštaju i odvajaju od tijela kada je
toplo, a skupljaju se prema tijelu kada je hladno kako bi regulirale
optimalnu temperaturu za proizvodnju sperme.  Lijevi testis obično je spušten niže nego desni.
Mošnja: kožna vrećica koja se nalazi iza penisa i u kojoj su smješteni
testisi. Njezin izgled se mijenja ovisno od stanja kontrakcije ili
opuštanja muskulature. Na primjer, kad je hladno, ona se skuplja i
nabora, a kod je toplo ona se širi i izdužuje.
Dosjemenik: organ gdje sperma sazrijeva nakon što nastane u testisima.
Sjemenovod: dugi, uski kanali koji odvode spermatozoide iz dosjemenika.
Sjemeni mjehurići: male žlijezde koje proizvode gustu, viskoznu
tekućinu koja osigurava energiju za spermatozoide.
Sjeme: tekućina koju muškarac izbacuje kroz penis kada ejakuira.
Ejakulacija: Snažno izlučivanje sjemene tekućine iz penisa.
Penis: vanjski valjkasti muški organ koji se koristi za mokrenje ili
seksualnu stimulaciju. Veličina penisa razlikuje se od muškarca do
muškarca. Za vrijeme seksualnog uzbuđenja, spužvasto tkivo penisa
ispuni se krvlju i penis postaje veći i čvršći, u procesu koji se
naziva erekcija.
Za vrijeme seksualnog odnosa, kada je izuzetno uzbuđen penis izbacuje tekućinu koja se zove sperma ili sjeme koja sadrži spermatozoide.
Ejakulacija sperme dovodi do intenzivnog zadovoljstva koje se naziva orgazam.
Spermatozoid: muška spolna stanica. Spermatozoidi putuju od testisa do dosjemenika, gdje ostaju oko 14 dana i u tom
periodu sazrijevaju. Odatle spermatozoidi dolaze u sjemenovode koji ih
provode do mokraćne cijevi.


U toj fazi, sjemeni mjehurići proizvode  hranjivu tekućinu koja spermatozoidima daje energiju. Prostata također proizvodi tekućinu koja pomaže spermatozoidima da plivaju. Mješavina spermatozoida i ove dvije tekućine se naziva sjeme. Tokom seksualnog uzbuđenja, Kuperova žlijezda luči providni sekret u mokraćnu cijev.
Ova tekućina, poznata kao pre-ejakulat ili pre-cum, djeluje kao
lubrikant za spermatozoide i oblaže mokraćnu cijev. Za vrijeme
seksualnog uzbuđenja, može se dogoditi izbacivanje sjemena. Mala
količina sjemena koja se izbaci (jedna ili dvije male žlice) može
sadržavati i do 400 miliona spermatozoida.


GRAĐA SPERMIJA

Spermij je oblikom sličan igli s glavicom dugoj oko 60 µm. U obloj glavi klinastog oblika nalazi se jezgra s haploidnim brojem kromosoma (23). Vršak glave sadrži enzime pomoću kojih spermij otapa membranu jajašca kada ulazi. U kratkom vratu spermija smještena su oba centriola. Relativno debeli srednji dio sadrži brojne mitohondrije u kojima se stvara energija za pokretanje spermija. Rep vijugajući pokreće spermij, a energiju za to gibanje daje ATP.


PROSTATA

Prostata je neparna, kao kesten velika žlijezda koja leži ispod mokraćnog mjehura. Kroz nju se provlači vanjska mokraćna cijev. Prostata proizvodi rijetki mutni sok koji spermi daje karakterističan miris. U kasnijim godinama života (poslije 60.god.) tkivo prostate može nekontrolirano bujati, pa otežava mokrenje.


----ŽENSKI SPOLNI ORGANI----

Kao i kod muškaraca, i u žena razlikujemo unutarnje i vanjske spolne organe. Unutarnji su: jajnici, jajovodi, maternica i rodnica, a svi leže u maloj zdjelici. Vanjski su velike i male usne, dražica, te velike i male žlijezde u predvorju rodnice, gdje su još i tijela koja bubre.
Velike i male usne dva su kožna nabora. Vanjska strana velikih usana gotovo neprimjetno prelazi u okolnu kožu bedara, a pokrivena je nakon pubertete dlakama. Male su usne nježnije, a nalaze se između velikih usana. Male usne nastavljaju se prema rodnici, a vani prelaze u velike. Male su usne ružičaste od obilja krvnih žila, pokrivenih nježnom kožom. Sprijeda i straga velike i male usne jedne i druge strane spajaju se i omeđuju predvorje rodnice . Sprijeda na mjestu spajanja usana nalazi se dražica  koja sadrži brojne krvne šupljine i obilje živčanih vlakana.
Vagina je približno 10 cm duga, građena je od glatkih mišića. Prednji stjenka dodiruje stražnju, gore se proteže na dio vrata maternice. Unutar strana vagine je prekrivena sluznicom koja je naborana. Izvana je vaginalni ulaz do razdjevičavanja prekriven himenom.
Djevičanska opna, zalistak, himen nalazi se između malih usana na samom ulazu u rodnicu . Himen najčešće ima oblik prstena ili polumjeseca u toku prvog spolnog odnosa nastaju razdori djevičanske opne, što može biti popraćeno krvarenjem. Ako je himen tvrđi, neelastičan, razdori mogu biti veći, pa je i krvarenje obilnije. Ako je himen elastičan, ne nastupa nikakvo krvarenje iako se njegov oblik nakon snošaja izmijeni.
Ispred stidne kosti nalazi se nakon puberteta jastučić potkožnog masnog tkiva, a koža je nad njim kosmata. To se naziva Venerin brijeg. U velikim stidnim usnama nalazi se Bartholinova žlijezda. Ona se ne vidi niti se može opipati ako je nepromijenjena. Izvodni kanal te žlijezde izlijeva se u predvorje rodnice (s unutarnje strane malih usana). Sluz te žlijezde vlaži predvorje rodnice, a njeno je izlučivanje obilnije u doba spolnog nadražaja. Često nastupa upala te žlijezde (bartholinitis), pa u velikim usnama nastaje oteklina poput kokošjeg jajeta, koža tog područja topla je i crvena. Upala te žlijezde uzrokuje, osim jakih bolova, i povišenje tjelesne temperature. Kao posljedica upale, može se zatvoriti izvodni kanal žlijezde, te nastaje cista žlijezde, napeta elastična oteklina.


RODNICA


Rodnica ima oblik naborane cijevi koja se nalazi iza djevičanske opne, tj . između nje i maternice. U zdravoj rodnici nalazi se bjelkasta sluz koja kao blaga kiselina sprečava klice da se u njoj umnože. Mnoge žene imaju obilniji, nešto jači iscjedak iz rodnice neposredno pred menstruaciju ili nakon nje. Međutim, znatnije izlučivanje , tzv. bijeli cvijet, može biti znak raznih oboljenja unutarnjih spolnih organa žene te je potreban liječnički pregled. Najčešće je bijeli cvijet uzrokovan upalom rodnice koj a se lako može izliječiti lijekovima ili općim liječenjem žene. Ponekad, ako se upala rodnice često ponavlja, uz liječenje žene treba istovremeno liječiti i muškarca, jer je on ponovo prenosi.


MATERNICA


Maternica  ima oblik sploštene kruške s vrhom okrenutim na dolje . Učvršćena je svezama u sredini male zdjelice. U maternici se nalazi šupljina koja je obložena sluznicom. U žena, u zrelo doba, svakog mjeseca sluznica u materičnoj šupljini buja, postaje deblja, priprema se da prihvati oplođeno jajašce i da ga u prvo vrijeme prehranjuje. Ako ne nastaje trudnoća, tj . oplođeno se jajašce ne ugnijezdi u sluznici, ona se ljušti, odbacuje i nastaje mjesečno krvarenje – menstruacija. Dio maternice koji strši u rodnici zove se grlić maternice . Na grliću se nalazi vanjsko ušće maternice. U žena koje su rodile vanjsko ušće ima oblik pukotine, a u nerotkinja je poput točke.
Veze maternice  koje je podržavaju u sredini zdjelice mogu oslabiti, olabaviti, pa se maternica spušta, a može čak i ispasti pred vanjske spolne organe. To se dešava u žena koje su inače sklone spuštanju i drugih organa (želuca, bubrega, slezene), u žena koje dižu teške predmete. Najčešći su uzroci oštećenja i olabavljenja veza maternice, teški dugotrajni porodi bez stručne pomoći, kada se razdere međica.
Spuštanje maternice nastat će također ako žena rano nakon porođaja počinje teško raditi dok se sveze maternice, rastegnute u trudnoći i porođaj u još nisu povratile u svoje prvobitno stanje. Spuštanje maternice ispoljava se bolovima i pritiskom u donjem dijelu trbuha i križima, osjećajem kao da će ispasti utroba. Najčešće su smetnje s mokrenjem. Žena pri kašlju, napinjanju ne može zadržati mokraću.
Plastičnim operacijama mogu se smetnje ukloniti.
U trudnoći se u maternici razvija i raste plod. Ona ga dobro štiti, a sama je još zaštićena koštanim prstenom male zdjelice . Maternica se u trudnoći poveća 7-8 puta. Ona je pretežno građena od glatkih mišićnih niti. Stezanjem tih mišićnih niti, trudovima, maternica istiskuje čedo iz tijela žene u porođaju. Šupljina maternice, osim vanjskog otvora prema radnici, ima i dva otvora prema jajovodima.


JAJOVODI

Jajovodi  se nalaze s lijeve i desne strane maternice, a polaze s njenih uglova na vrhu. Imaju oblik cijevi duge 10-12 cm. S vanjske strane obloženi su potrbušnicom, a s unutarnje sluznicom koja ima trepetljike. Jajovod prihvaća jajašce koje sazrijeva u jajniku i prenosi ga do šupljine maternice. Upala jajovoda obično izaziva začepljenje njegove šupljine, sraštenja, te to onemogućuje prenošenje jajašca i zbog toga žena ne može zatrudnjeti.

JAJNICI


Jajnici  su ženske spolne žlijezde. Nalaze se ispod jajovoda, s obje strane maternice. Po obliku su i veličini kao zeleni badem. Jajnici imaju dvostruku ulogu. U njima se nalazi oko 200.000 jajašaca. U doba spolne zrelosti pojedina jajašca sazrijevaju.
Ako se takvo zrelo jajašce spoji s muškom sjemenom stanicom, spermijem, od njega nastaje novo biće. Druga je zadaća jajnika da stvara sokove koje nazivamo ženski spolni hormoni . Sokovi spolnih žlijezda, jajnika, izlučuju se izravno u krv. Zbog toga jajnike ubrajamo u skupinu žlijezda s unutarnjim lučenjem, u koju ide i štitna žlijezda na vratu, nadbubrežna žlijezda, muda (testisi) i neke druge.
Žlijezde s vanjskim lučenjem za razliku od onih s unutarnjim lučenjem, luče sokove pravo u izvodne kanale, a preko njih u šupljinu pojedinih organa ili prema površini tijela. Pljuvačna žlijezda tako izlučuje pljuvačku, dojka mlijeko, jetra žuč itd. Sokovi žlijezda s unutarnjim lučenjem koji teku ravno u krv zovu se hormoni. Hormona u krvi ima vrlo m alo, ali je njihova uloga velika. Kad jajnik počinje stvarati ženske spolne hormone, nastaju promjene u čitavom tijelu žene (pretpubertet, pubertet, menstruacija).


OPLODNJA


U jajniku nakon prve menstruacije , tj . od puberteta, sazrijevaju jajašca u pravilnim razmacima od 25-31 dan. Nezrelo jajašce sazri za nekih 14 dana i bude izbačeno iz jajnika. Na mjestu izbačenog jajašca, u jajniku se stvara tzv. žuto tijelo. Izbačeno jaje prihvaća jajovod i polagano ga prenosi prema šupljini maternice . U  jajovodu je zrelo jajašce sposobno za oplodnju oko 24 sata. Ono biva oplođeno ako se u jajovodu susretne s muškim sjemenim stanicama, spermijima, te jedan od njih prodre u jajašce i spoji se s njim. Nakon prodora jednog spermija u jajašce, u pravilu, njegova opna postaje neprohodna za ostale.
Muška sjemena tekućina je mlječnobijela, a pri odnošaju muškarac je izbaci 3-5 ml. U njoj se nalazi u 1 ml oko 60- 1 20 milijuna sjemenih stanica, spermija. Spermiji liče na punoglavca, tj. glavatu zmiju. Oni imaju glavu, vrat i dugi rep. Rep živog spermija titra, miče se, pa se spermiji aktivno kreću.
Dok u jajniku sazrijeva jajašce, pa i 14 dana nakon toga, dok u njemu postoji žuto tijelo, on stvara hormone koji pripremaju sluznicu u šupljini maternice za prihvaćanje oplođenog jajeta. Sluznica maternice postaje deblja, puna krvi i hranjivih tvari. Kad oplođeno jajašce dođe iz jajovoda u šupljinu maternice, ono se ugnijezdi u debeloj sluznici koja je oblaže te nastaje trudnoća.
To zbivanje na neobjašnjiv način djeluje na jajnik da u njemu ne propada žuto tijelo, nego buja i djeluje sve do četvrtog mjeseca trudnoće dok njegovu ulogu ne preuzme posteljica. Žuto tijelo u jajniku u početku trudnoće stvara sve veću količinu hormona koji umiruju maternicu i pospješuju njen rast. U trudnoći ne sazrijevaju nova jajašca u jajnicima. Sazrijevanje novih jajašca sprečavaju velike količine hormona koje u trudnoći stvaraju prvo samo jajnici, a kasnije posteljica.

Ako zrelo jajašce nije oplođeno u roku od 24 sata, ono se smežura, nije više sposobno za oplodnju i propada. Nabujala sluznica maternice koja je bila pripremljena za prihvaćanje opiođenog jajašca suvišna je. S obzirom na to da nije došlo do usađivanja oplođenog jajašca u nju, propada žuto tijelo u jajniku i pretvara se u ožiljak. Zbog propadanja žutog tijela smanjuje se količina spolnih hormona u tijelu žene, pa se sluznica maternice smežura i odvaja od stijenke i ljušti. To izaziva krvarenje koje nazivamo menstruacija.
Menstruacija je zapravo pobačaj neoplođenog jajašca. Preporučuje se da žena točno bilježi početak i trajanje menstruacije, da vodi tzv. menstrualni kalendar. Nema žene u koje menstruacije nastupaju neprekidno u razmaku od 28 dana. Obično dolaze ranije ili kasne 1 -3 dana. Računa se uvijek razmak između prvih dana dviju menstruacija.
Prije prave menstruacije mora doći do izbacivanja zrelog jajašca iz jajnika, stvaranja žutog tijela u jajniku na mjestu gdje je bilo jajašce, te propadanja žutog tijela. Ako se sve te promjene nisu zbile, a žena krvari, to nije menstruacija nego nenormalno krvarenje.
Postoji jednostavan način da se utvrdi je li jajnik izbacio jajašce i je li se stvorilo žuto tijelo prije krvarenja. Zna se, naime, da žuto tijelo stvara jedan spolni hormon (progesteron) koji izaziva lagani porast tjelesne temperature. Žuto se tijelo ne stvara u jajniku ako prije toga nije izbačeno zrelo jajašce. Ako žena mjeri tjelesnu temperaturu  uvijek istim toplomjerom, i to ujutro neposredno nakon buđenja, prije ustajanja i uzimanja jela, i to zapiše, dobivamo krivulju tzv. bazalne temperature.
Oko 10- 14 dana prije menstruacije temperatura je za 0,3 do 0,50 C (3 do 5 desetinki stupnjeva) viša nego prvih dana od početka menstruacije. Porast temperature nastaje jedan do dva dana pošto je jajnik izbacio zrelo jajašce.

Nema komentara:

Objavi komentar

Downov sindrom

Downov sindrom (DS-DownSyndrome) je najčešći genetski poremećaj koji nastaje uslijed viška jednog kromosoma ili dijela kromosoma u jezgri s...