Uzroci i dijagnoza neplodnosti

Bračna se neplodnost javlja podjednako i kod muškaraca i kod žena, i kod jednih i kod drugih u oko 40 % slučajeva, dok 20 % slučajeva otpada na neplodnost oba partnera ili neplodnost kojoj se ne može pronaći uzrok.

 Neki od najčešćih uzroka neplodnosti kod žena predstavljaju: godine starosti:
- plodnost žene najveća je od 20. do 30. godine života, smanjuje se nakon 30. godine, a značajan pad bilježi nakon 40. godine života;
- oštećenja jajovoda i jajnika: prije svega valja spomenuti oštećenje tj. neprohodnost jajovoda nastalo kao posljedica klamidijske infekcije
- problemi s ovulacijom: nepravilni menstrualni ciklusi krivci su za 30-40 % svih slučajeva neplodnosti (sindrom policističnih jajnika utječe na hormonalnu ravnotežu koja može spriječiti normalan rad jajnika);
- endometrioza: pojava sluznice maternice (encdometrij) izvan šupljine maternice je čest uzrok neplodnosti kod žena.

Kod muškaraca, najveće uzroke neplodnosti predstavljaju razne infekcije, bolesti ili pak urođeni problemi zbog kojih dolazi do nedovoljne pokretljivosti, smanjenja broja ili potpunog odsustva spermija u ejakulatu. Prije nego posjetite liječnika, valja spomenuti kako se ničega ne trebate sramiti. Zapamtite da niste sami na svijetu s ovim problemom i da neplodnost pogađa mnoge parove svih dobnih skupina.
Tijekom liječničkog pregleda, liječnik će oba partnera pitati mnoga pitanja o medicinskoj povijesti, kroničnim bolestima, konzumaciji alkohola, pušenju, spolnim navikama, eventualnoj izloženosti kemikalijama ili otrovima kod kuće ili na radnom mjestu, izboru donjeg rublja ako ste muškarac, dok će od žena zatražiti ginekološku povijest itd.

Iako ćete kod nekih pitanja možda osjećati neugodu zbog razgovora o vlastitoj intimi, vrlo je važno detaljno procijeniti situaciju i temeljito istražiti moguće uzroke, koji mogu biti kombinacija problema kod oba partnera.
 Nakon razgovora, uslijedit će fizički pregledi i pretrage, prije svega ginekološki pregled, papa-test, ultrazvučni pregled te krvne pretrage koje uključuju provjeru razine hormona. U provjeri prohodnosti jajovoda koriste se kontrastne metode: histerosalpingografija (HSG) i histerosalpingo-sonografija (HSSG). U oba slučaja kontrastno sredstvo se ubrizgava u maternicu i jajovode, a prohodnost genitalnog sustava ispituje rendgenskim slikanjem ili ultrazvučnim putem. Izvodi se u prvoj fazi ciklusa, tj. neposredno nakon prestanka menstrualnog krvarenja.
Kod muškaraca, liječnik može savjetovati obavljanje spermiograma, odnosno analize sjemene tekućine, kojom će provjeriti kvalitetu i količinu spermija u ejakulatu, kao i njihovu pokretljivost. Spermiogramom se mogu otkriti mnogi problemi, poput azoospermije (nepostojanja spermija u ejakulatu), oligospermije (broj spermija u ejakulatu je manji od 20 milijuna po mililitru, što je granica normalnog broja spermija prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji), astenospermije (smanjene pokretljivosti) itd.